Dragi Linuxaši, sretna vam Nova 2015. godina!

Dragi naši Linuxaši, još jedna godina je iza nas. Kao i uvijek, na LZS-u se mnogo toga događalo. Lijepo smo se družili na forumu i IRC-u, isprobali hrpu distri i aplikacija, izvukli pokojeg Linuxaša iz nevolja, podijelili svoja dobra i loša iskustva s Linuxom, svašta naučili čitajući tekstove s naslovnice, a neki su proširili svoju kolekciju još jednom LZS majicom.

Ove godine smo obogatili i naš forum s dvije nove teme. Posebno ističemo da su teme domaće izrade – nicky i iweb su napravili odličan posao!

Da ne bi bilo sve virtualno, bilo je i druženja uživo, a našlo se i par ozbiljnih konferencija na kojima se moglo svašta vidjeti i naučiti.

Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u radu LZS-a, bilo stvaranjem tekstova za našu naslovnicu ili komentarima na forumu i člancima! Samo tako nastavite i sljedeće godine! Najbolji ste!

Prisjetite se s nama najvećih događaja iz 2014. godine. Neke stvari ste možda i zaboravili pa će vam ovaj mali vremeplov dobro doći da ih se prisjetite. Bilo je tu svega: pojavilo se dosta novih distri (a neke su se i ugasile), nastavio se razvoj radnih okruženja i programa, a bilo je i napetih situacija gdje su se neke usijane glave trebale ohladiti. Sve u svemu, nije bila loša godina.

U tekstu koji slijedi izdvajamo nama najzanimljivije događaje iz 2014. godine. (Redoslijed je manje-više kronološki.)

1. Europa je ove godine prigrlila otvorene tehnologije.

Vlade zemalja koje su se odlučile na pametan potez uvođenja Linuxa i LibreOfficea u svoje službe uštedjele su milijune eura:

• http://www.linuxzasve.com/valencia-je-ustedjela-36-milijuna-eura-prelaskom-na-linux
• http://www.linuxzasve.com/toulouse-ustedio-milijun-eura-prelaskom-na-libreoffice
• http://www.linuxzasve.com/vlada-velike-britanije-uvodi-otvorene-formate
• http://www.linuxzasve.com/umbrija-prelazi-na-libreoffice

U Hrvatskoj se nismo ni opametili ni obogatili na taj način, ali za pohvalu su mali koraci kojima se otvoreni kod domaće izrade polako penje prema vrhu. Radoslav Dejanović pokušao je uvesti malo reda u mutne vode naših državnih institucija. Nažalost, trebat će puno više od ovoga da se te mutne vode razbistre.

Tu je i pomalo kontroverzni slučaj Münchena o kojem se naveliko pisalo bez prave provjere činjenica, pa smo mogli vidjeti dramatične i prenapuhane napise o “porazu Linuxa” jer se uprava grada odlučila vratiti na Windowse.

Kasnije se pokazalo da su informacije pogrešno protumačene i prenesene. Namjerno ili slučajno – prosudite sami, no iz ove priče se moglo naučiti vrijednu lekciju da ne treba vjerovati baš svemu što se pročita na internetu (ili barem da treba pažljivo birati izvore iz kojih ćemo preuzimati vijesti).

2. Objavljen je Android 5.0.

U početku je predstavljan misterioznim kodnim imenom “L” za koje sad već znamo da je Lollipop. Možda najveća zanimljivost je novi Googleov pristup vizualnom oblikovanju sučelja nazvan Material Design. Nažalost, jedna od značajki najnovijeg Androida je i značajna restrikcija pisanja podataka na SD kartice koju korisnici nisu baš dočekali s veseljem.

3. Canonical je često gostovao na naslovnici.

Objavljeno je novo LTS izdanje Ubuntua – Trusty Tahr, a krajem godine i Utopic Unicorn, što smo najavili a kasnije i recenzirali na portalu. Naši dojmovi bijahu pozitivni. Posebno ističemo MATE verziju, odnosno “Ubuntu kakav je nekada bio“.

Osim toga, Canonical je ugasio svoju Ubuntu One uslugu, a u suradnji s Jollom počeli su “gurati” Linux i u mobilne vode. Kao gotovo potpuni “autsajder”, Jolla je napravila nemoguće. Očito je da postoji interes za mobilni OS bliži pravim korijenima Linuxa. Ubuntu je već debelo u ovim vodama. Polako se pojavljuju uređaji pogonjeni mobilnom verzijom ovog OS-a.

 4. Gnome ekipa bila je marljiva.

Tako smo ove godine mogli isprobati dvije verzije ovog popularnog sučelja – Gnome 3.12 i Gnome 3.14 (tzv. “pi” izdanje :)).

 5. Ni u KDE-u nisu ljenčarili.

Osim nastavljene podrške za 4.1x seriju, u 2014. dobili smo i nešto sasvim novo – KDE 5, odnosno Plasmu Next.

 6. OpenSUSE-u je dobro išlo.

Ovogodišnja konferencija održana je ni manje ni više nego kod nas u Hrvatskoj, u Dubrovniku, a nedavno je izašla i nova verzija ove neuništive distribucije.

 7. Na ovim prostorima održano je još važnih i zanimljivih konferencija.

Ove je godine HULK pokrenuo originalan i kreativan projekt pod imenom “Virtualni dani slobodnih i otvorenih tehnologija“. Ako ste predavanja propustili, snimke možete pronaći na YouTubeu. DORS/CLUC održan je već tradicionalno u Zagrebu, a u Novom Sadu ste imali priliku naučiti više o računalnoj sigurnosti na BalCConu.

8. Kad govorimo o sigurnosti, nužno je spomenuti Heartbleed.

Ogromni sigurnosni propust u OpenSSL-u potresao je svijet u travnju ove godine. No kako bi babe rekle, svako zlo za neko dobro, jer je ovaj događaj rezultirao inicijativom Linux Foundationa kojoj su se pridružila velika imena IT industrije udruživši snage i financije da bi istraživanjem i razvojem spriječili reprizu Heartbleeda.

9. Systemdrama

Od ostalih dramatičnih događaja svakako su upečatljive bile odluka Canonicala, a potom i Debianovih razvijatelja o prelasku na (neslavni) systemd. Ova odluka izazvala je razdor među razvijateljima (ali i korisnicima) Debiana, a ni Linus Torvalds nije ostao hladne glave – njegov grubi verbalni okršaj s jednim od glavnih razvijatelja systemda, Kayem Sieversom, postao je predmetom vrućih rasprava o autoritetu, hijerarhiji i općenitom funkcioniranju zajednice otvorenog koda.

10. Bila je to velika i turbulentna godina za Mozillu.

Početkom godine dobili su novo vodstvo jer je dotadašnji direktor Brendan Eich (između ostalog poznat i kao kreator Javascripta) odstupio zbog pritiska javnosti i medija nakon što je podržao sporni homofobni zakon. Unatoč tome, Firefox je nastavio smjelo grabiti prema naprijed i pomicati granice, pa je tako u proizvodnju i prodaju pušten superjeftin smartphone pogonjen Firefox OS-om namijenjen tržištu zemalja u razvoju. Objavljena je i verzija 29 s potpuno redizajniranim sučeljem (Australis) koje ili volite ili mrzite.

Firefox nismo slučajno naveli kao broj 10, jer je ovaj mnogima najdraži preglednik ove godine proslavio svoj 10. rođendan, povodom čega je objavljena posebna verzija s korisnim dodacima za developere. Na forumu možete vidjeti rezultate ankete koji pokazuju koliko naših korisnika voli vatrenu liju.

11. Pojavila se nova Opera za Linux.

Firefox nije jedini preglednik koji je ove godine iznenadio korisnike – nakon par godina čekanja konačno se pojavila i nova Opera za Linux.

 12. Novi Mint i nova politika LTS izdanja i nadogradnji (tzv. “service packovi”).

Od brojnih novih distribucija i aplikacija izdvajamo Linux Mint čiji su razvijatelji predvođeni Clementom Lefebvreom ove godine predstavili potpuno nov i drugačiji pristup nadogradnji LTS izdanja, odnosno pružanju podrške za jednu verziju distribucije kroz više godina. Quianu smo isprobali i dojmovi su bili vrlo pozitivni.

 13. Kerneli, developeri i distribucije

Ove godine dobili smo još jednu “pi” verziju u Linux svijetu – kernel 3.14. Prije njega pisali smo o verziji 3.11, a trenutno najsvježiji je 3.18. Kao i inače, sve o srcu koje pokreće svaku distru možete doznati na službenoj stranici kernel.org.

Iz brojčanih oznaka verzija vidljivo je razvijatelji kernela ne “zabušavaju”, a kako to izgleda kad rade imali smo priliku vidjeti u simpatičnom i inspirativnom projektu “30 Linux Kernel Developer Workspaces in 30 Weeks“, gdje se kroz 30 kratkih videa moglo barem malčice upoznati developere i zaviriti u njihov svijet.

Najpoznatiji razvijatelj kernela i “tata Linuxa”, Linus Torvalds, dobio je i službeno priznanje za svoj dugogodišnji rad i trud u obliku nagrade IEEE Computer Society Computer Pioneer Award. Čestitamo!

Brojna nova izdanja Linux distribucija izašla su u 2014. U sedmom mjesecu dočekala nas je nova verzija RHEL-a. Ova distra je i dalje svjetski standard za performanse, sigurnost i mogućnosti. Stara legenda Knoppix dobila je novo izdanje te i dalje ima svoju vjernu publiku. Krajem godine svjetlo dana je ugledala i Fedora 21, čime su ljubitelji bleeding edgea, Gnomea i rpm-a došli na svoje. S druge strane, neke distribucije su nas zauvijek napustile, i to pod prilično misterioznim okolnostima.

14. Kruha i igara

Najradosnija vijest za gejmere ove je godine zasigurno bila GOG-ova objava o podršci za Linux na koju se (pre)dugo čekalo. Nažalost, za 2014. najavljivane konzole zasnovane na SteamOS-u nismo dočekali.

Ipak, ne možemo se samo igrati, treba i učiti, a Linux Foundation nam je u suradnji s edXom ovog ljeta omogućio fantastičan – i besplatan! – online tečaj o osnovama Linuxa.

15. Četvrt stoljeća Weba

Za slučaj da vam je promaklo, podsjetimo se da se ove godine obilježava i 25 godina postojanja World Wide Weba. Da Sir Tim Berners-Lee te davne (sad se osjećam staro, op. a.) 1989. nije sjeo i prionuo poslu, tko zna kako bismo mi gubili vrijeme koje danas trošimo prokrastinirajući na Webu. Možda ne biste ni čitali ovaj tekst, a upitno je bi li LZS postojao u ovakvom obliku. Zbog toga mu svi dugujemo jedno veliko HVALA.

Nadamo se da vam se svidio ovaj kratki pregled nama najzanimljivijih događaja iz 2014. godine.

Za kraj – čestitka!

Dragi naši Linuxaši, ekipa LZS portala želi vam sve najbolje u 2015. godini! Neka vam bude uzbudljiva i uspješna!